Republika Hrvatska spada među zemlje koje imaju bogate i kvalitetne prirodne resurse. Jedno od njih je i poljoprivredno zemljište koje je i proizvodni resurs, dobre plodnosti i među očuvanijima u Europi te kao takvo posebno značajno za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. O zaštiti poljoprivrednog zemljišta brine se javna ustanova – Zavod za tlo čiji je osnivatelj Vlada Republike Hrvatske. Ukoliko se dogodi da korisnici poljoprivrednog zemljišta (pravne ili fizičke osobe) onečiste zemljište štetnim tvarima i time umanje ili onemoguće proizvodnju na njemu dužne su za to platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u iznosu koji utvrde sporazumno no ako se ne postigne takav dogovor onda visinu određuje nadležni sud. Sastavni dio Strategije ukupnog razvitka Hrvatske je i Strategija razvitka poljoprivrede koju je Vlada Republike Hrvatske već donijela 2001. godine. Hrvatska s 0,65 ha poljoprivrednog, odnosno s 0,45 ha obradivog zemljišta per capita, spada među zemlje koje su razmjerno bogate poljoprivrednim zemljištem. No, racionalno gospodarenje zemljištem i proizvodnju koja se može nositi s konkurencijom na zahtjevnom svjetskom tržištu otežavaju brojni čimbenici. Prije svega, radi se o usitnjenosti privatnog posjeda što je posljedica neodgovarajućih propisa koji reguliraju nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, razmjerno visokog udjela državnog vlasništva (približno 1/3) u ukupnom poljoprivrednom zemljištu, nerazvijenog tržišta zemljištem koje proizlazi iz nesređenih i neusklađenih podataka katastra i zemljišnih knjiga te nedostupnih – nepovoljnih kreditnih sredstava za kupnju zemljišta i neuređenih parcela i nerazvijene infrastrukture (prometnice, hidrotehnički, hidromelioracijski i agromelioracijski zahvati). Uz sve prisutne poteškoće a u usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama koje u prijelazu na tržišno gospodarstvo prolaze kroz nama slične poteškoće, Hrvatsku još posebno pogađa specifični problem, miniranost zemljišta (približno je 4.000 km2 potencijalno miniranog zemljišta). Unutar tih ukupno miniranih površina znatan je dio poljoprivrednog zemljišta. (Ovaj se pokazatelj na sreću iz dana u dan mijenja (smanjuje) no još će trebati vremena da ovaj gorući problem nestane).
