Dosadašnja iskustva u primjeni Zakona o sudskim pristojbama (Nar. nov., br. 74/95, 57/96 i 137/02) su pokazala da se obijesno parničenje ne može spriječiti isključivo povećanjem iznosa sudskih pristojbi nego i dosljednom primjenom procesnih zakona kojima se mora osigurati procesna disciplina i onemogućiti zlouporaba procesnih prava. Teške gospodarsko-socijalne prilike koje određuju materijalne uvjete života većine građana s jedne strane, te visoke pristojbe i uzak krug osoba koje su po samom Zakonu o sudskim pristojbama oslobođene plaćanja sudskih pristojbi s druge strane, nisu jamstvo ostvarenja ustavnog načela jednakosti svih pred zakonom koje uključuje jednaku dostupnosti sudske zaštite svim građanima. U nastavku dajemo prikaz temeljnih postavki sustava sudskih pristojbi kako bi čitateljima olakšati snalaženje u ostvarenju njihovih prava i izvršavanju zakonom propisanih obveza.

