Porezna uprava pomoću informacijske tehnologije na jednostavan način prikuplja i pohranjuje velike količine podataka o poslovanju poreznog obveznika. Međutim, uporabom postupaka analize podataka omogućeno je prepoznavanje određenih (ne)pravilnosti i odnosa koji u prikupljenim bazama podataka postoje skriveni, kao i mogućnost da se na temelju već postojećih i prikupljenih podataka mogu donositi kvalitetni zaključci potrebni za analizu i procjenu stupnja rizičnosti poreznih obveznika, a koji podaci su osobito potrebni službi nadzora Porezne uprave. Poslovi obrade, procjene i analize podataka prikupljenih putem kvalitetnog informacijskog sustava o takozvanim “rizičnim” poreznim obveznicima, čiji je osnovni zadatak prepoznavanje, klasifikacija te odabir poreznih obveznika ovisno o utvrđenom stupnju rizika – vrlo visok, visok, srednji i nizak, kod kojih je nužno djelovanje i provođenje poreznog nadzora. Novoutvrđeni proračunski prihodi su bili: za 2008. godinu bili 970.207.438 kuna, a za 2009. godinu. 1,244.530.872 kuna. U posljednje tri godine sveukupno je utvrđeno više od 69% nadzora s nepravilnostima, a novoutvrđeni proračunski prihodi iznosili su prosječno 1,7 milijardi kuna godišnje. Broj kaznenih prijava u 2008. i 2009. godini bio je oko 80 dok je broj optužnih prijedloga oko 3.300 za obje godine. U posljednje tri godine podneseno je više od 150 kaznenih prijava, te prosječno 5482 prekšajna postupka godišnje.
1. Uvod
2. Pojam poreznog nadzora i njegove osnovne značajke
3. Zastupanje u poreznom nadzoru
4. Porezna tajna
5. Rokovi u poreznom nadzoru
6. Tijek poreznog nadzora
6.1. Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor
6.2. Obavijest o poreznom nadzoru
6.3. Utvrđivanje činjenica u poreznom nadzoru
6.4. Procjena porezne osnovice
6.5. Zaključni razgovor
7. Akti u poreznom nadzoru
7.1. Zaključak
7.2. Zapisnik
7.3. Rješenje
8. Treće osobe u poreznom nadzoru
9. Porezni prekršaji u poreznom nadzoru
10. Zaključak
