Glavni cilj zbog kojeg se vodi ostavinski postupka jest mjerodavno utvrditi tko je ostaviteljev nasljednik, je li ostavitelja naslijedio jedan ili više nasljednika, koliko je velik dio nasljednog prava svakog od njih. Jednom riječi, glavni cilj vođenja ostavinskog postupka je utvrditi nasljednopravne učinke ostaviteljeve smrti, pri čemu se ne smatra da je vođenje ostavinskog postupka privatna stvar zainteresiranih osoba. Osim interesa tih osoba, vođenjem ostavinskog postupka štite se i neki širi interesi kao što su, primjerice, interes zajednice da nasljednici uredno podmiruju obveze plaćanja poreza na nasljedstvo, interes svih da stanje u zemljišnim knjigama odražava pravno stanje koje postoji i drugi. Iako je vođenje ostavinskog postupka tradicionalno bilo u nadležnosti sudova ipak je Zakonom o nasljeđivanju (Nar. nov., br. 48/03 i 163/03) otvorena pravna mogućnost da se ostavinski postupak, osim pred općinskim sudom, vodi i pred javnim bilježnikom i to kao povjerenikom suda. Kada javni i bilježnik provodi radnje u ostavinskom postupku kao sudski povjerenik tada je ovlašten, kao i sudac, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke osim odluka za koje je Zakonom o nasljeđivanju drukčije propisano.
