Sve veći broj rezidenata Republike Hrvatske ostvaruje razne oblike dohotka u inozemstvu koji se, prema Zakonu o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine, smatraju drugim dohotkom. To su primjerice, primici članova nadzornog odbora trgovačkih društava čije je sjedište u inozemstvu, primici akvizitera, primici po osnovi zastupanja i posredovanja, primici novinara i sl. Navedeni primici podliježu oporezivanju porezom na dohodak sukladno Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak i Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni. Nadalje, ti primici s obzirom da se radi o hrvatskim rezidentima, u pravilu, podliježu plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje sukladno Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja. Osim toga porezni obveznici koji su ostvarili drugi dohodak izravno iz inozemstva obvezni su podnijeti godišnju poreznu prijavu u kojoj iskazuju ukupno ostvareni dohodak što može biti vrlo nepovoljno za poreznog obveznika. Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od građana koji ne obavljaju samostalnu djelatnost (obrtnika, slobodnih zanimanja i sl.). To su primjerice, primici sudskih vještaka (bez posredovanja suda), građevinskih i drugih procjenitelja, umjetnika, prevoditelja, primici po osnovi poduke učenika i studenata i sl. Primatelji drugog dohotka ostvarenog iz inozemstva ili od građana moraju u roku od osam dana od dana kada je drugi dohodak ostvaren obračunati i uplatiti porez na dohodak, možebitni prirez i doprinos za mirovinsko osiguranje (doprinos za zdravstveno osiguranje se ne plaća) i podnijeti obrasce R-Sm i IDD nadležnim institucijama u propisanim rokovima.
